Kad naš brod tone, tone

Autor: mr.sc. Ante Rončević, Objavljeno: 22-04-2008 06:00

Pregledano : 494

Favoriti : Ništa

Što razlikuje bogate od siromašni? - Različiti su odgovori na ovo pitanje.
Gdje je granica između Europe i Balkana? - Različiti su odgovori i na ovo pitanje.
Jesu li liječnici gospodarstvenici?- Odgovor može biti i niječan i potvrdan.
Naime, u Lijepoj našoj, ali i u našem okruženju, liječnici su ravnatelji javnih i privatnih zdravstvenih ustanova. Kako malih tako i onih velikih, koje zapošljavaju tisuće ljudi različitih struka i profila, oni raspolažu s više milijuna ili čak budžetima od više milijardi (različitih valuta, kako u kojoj zemlji). S druge pak strane, može se reći da oni uglavnom nisu školovani biti gospodarstvenicima. Barem ne na formalan način, većina od njih. Oni su se školovali "gledajući" kako drugi to rade, ili kroz vrijeme preuzimajući manje pa veće poslove, učeći kroz iskustva. Međutim, je li to adekvatno, dostatno?

U ovakvim raspravama jednom je jedan sugovornik upitao: Hoću li doživjeti da mene kao ekonomista nazovu da žurno dođem operirati koljeno jednoj novoj Janici ili Ivici? Vjerojatno neće nikada! Pa kako ih onda guraju, ili se sami guraju, (ponajbolji) liječnici u gotovo svakoj zdravstvenoj ustanovi da preuzmu dužnost ravnatelja? Scenarij? Već viđen!

Vrhunski stručnjak svjetskog ugleda brine hoće li zalihe toaletnog papira u bolnici biti dostatne do nove isporuke, jer došlo je do zastoja – nisu plaćeni prispjeli računi. Vrti telefonski broj, moli dobavljača da ipak isporuči ovaj put, a platit će prispjeli račun za 10-tak dana. U isto vrijeme, tamo iz operativne dvorane zovu ga da dođe hitno, jer je "frka"…
Slična je situacija i u školama, muzejima, visokom obrazovanju, sudstvu… u društvenim djelatnostima uopće. Ima li iznimki?

Drugi pak sugovornik povlači paralelu s hrvatskim brodogradilištima. Kaže, bilo je čuđenje prije 30-tak godina kad je na čelu jednog našeg brodogradilišta došao diplomirani ekonomist, dok su čelni ljudi u svim ostalim brodogradilištima bili brodograditelji – inženjeri. Da, i?

Da, čudno je to! Ali samo neznalicama. Koliko god bilo razloga da je s brodogradilištima u nas tako loše, valja izdvojeni primjer uzeti i utvrditi je li slučajnost da je tamo drukčije.
Ovih dana smo ispunjali uvjete EU glede naših brodogradilišta. Međutim, ono brodogradilište što ga je vodio menadžer (ekonomist) opstalo je iznad vode, a ostala su "potopljena", u silnim gubitcima.

Ne, u svijetu nije rijetkost da su na čelu brodogradilišta inženjeri, a na čelu bolnica liječnici. Međutim, treba primijetiti da su i inženjeri i liječnici školovani za te menadžerske pozicije. Pohađali su različite tečajeve, poslijediplomske studije i sl. I to je izvrsna kombinacija! Ostaje vjerovati da će i kod nas takva praksa zaživjeti i biti in.

Da ne bi ostalo nedorečeno, još ću i ovo dodati. Razmišljanja da će hrvatsko zdravstvo krenuti stazama "tvrdog" kapitalizma, ako na čelo zdravstvenih ustanova dođu ekonomisti, samo je stvaranje magle, i neistinite slike – straha. Valjalo bi razmišljati da ekonomisti znaju i mogu, ali i trebaju postupati u bolnicama kao i u svim drugim sustavima, bilo profitnim, bilo neprofitnim.

Jer, ekonomisti su osobe koje po definicije upravljaju ograničenim resursima. Utoliko ulogu ravnatelja za optimiranje poslovnih procesa, pružanje adekvatne zdravstvene usluge u danim ograničenjima, tko bi sposobniji mogao (su)organizirati nego oni koji su za to osposobljeni. A vrhunskim liječnicima i svim (vrhunskim) stručnjacima u društvenim djelatnostima treba osigurati veće plaće za poslove za koje su specijalizirani, a ne da im je jedino moguće osigurati bolju plaću ako "zalutaju u ravnateljsku fotelju".
Do tada ćemo trpjeti dvostruke štete.

Neka i ovo bude mali doprinos traženju odgovora na prije postavljena pitanja: Što razlikuje bogate od siromašnih? Gdje je granica između Europe i Balkana?