100, 300, tisuću ili...

Autor: Boris Ljubičić, Objavljeno: 30-09-2008 17:46

Pregledano : 955

Favoriti : Ništa

Jedan naš politički tjednik velike naklade iliti nacionalne distribucije je načičkao naslovnicu sa stotinu lica, dizajniranih kao broj 100. Broj 1 je izveden iz crveno-bijelih kvadratića, sugerirajući da je riječ o Hrvatskoj, a dva dobro popunjena kruga s pametnim glavama. Glave su orijentirane prema sredini kruga, tako da ima lijevih i desnih gornjih i donjih "naglavačke obješenih" glava, kao i onih ukošenih manje i više, opet ulijevo ili udesno, a ima ih i samoj sredini, jer možda nije bilo mjesta za sve.

Naravno, ostalom puku bi se možda ovako postavljeno pitanje učinilo nepotrebnim, jer na našem Titanicu ima svega i nitko ne sluti havariju, ali mudre glave vjerojatno znaju za mogućnost potonuća i sasvim otvoreno iznose svoj prijedlog spas prije negoli ona goropadna santa leda ne udari u krmu Hrvatske i ne probuši je, a onda će biti kasno za sve.

Ovaj geometrijski postav možete shvatiti i kao politički položaj, kao ono kad nam na televiziji prikazuju novi izgled Sabora nakon izbora, s razlikom što tamo nitko nije položen naglavačke ili bolje reći ne "dubi na glavi". Znamo iz djetinjstva da, kad se dubi na glavi, svijet izgleda izokrenuto, nekima i zanimljivije nego obično, a nekima se ne radi ovaj "visoki stoj" jer im krv udari u glavu i ne mogu misliti.

A koja su to lica, i zašto su u posebnoj rotaciji u krugovima koje u broju predstavljaju ništice u formi kruga?

To su pomno probrana lica iz najšireg i najužeg intelektualnog, posebice kulturnog, pa sportskog i javnog života Hrvatske. Naravno, ima i političara i luzera, ali ovaj okrugli broj je manje više poprilično točno predstavio Hrvatsku. Cilj ovakvog "okupljanja" perjanice ili trusta mozgova me je pozitivno iznenadio. To je VELIKA AKCIJA ovog nacionalnog tjednika pod naslovom "100 IDEJA ZA SPAS HRVATSKE"! Svaki od "ispitanika" je morao nužno odgovoriti samo na jedno pitanje: kako bi on ili ona spasili Hrvatsku?

Dakle, stotinu ideja neće biti na odmet ako barem jedna spašava stvar: Hrvatsku! Navodno je ovaj oblik javnog mišljenja postao moda - novi francuski predsjednik je to napravio prvi, a iz Francuske nam je uvijek dolazila moda. Razlika je samo u tome što je to u Francuskoj napravio predsjednik Sarkozy, a ne neka novinska kuća. Cilj Francuske je da ponovno postane ekonomska velesila sada ujedinjene Europe. Sarkozyijev tim stručnjaka traga za ukupno tristotine ideja, koliko misle da je potrebno da se postigne prestižni gospodarski rast.

Sličnu ili još veću stvar je napravila i Australija, s tim da su broju 100 dodali još jednu nulu, pa je on deset puta veći. Kod njih se ne radi o kolutu ili dva za spas Australije, oni žele odrediti ili barem promisliti budućnost svoje Australije. Australska vlada odabrala je glumicu Cate Blanchett za predsjedateljicu Odbora za promišljanje budućnosti, kako je objavila službena Canberra. Cate Blanchett (38) sudjelovat će u raspravama na summitu "Kreativna Australija", koji je organiziran na inicijativu novog premijera, laburista Kevina Rudda, a održat će se 19. i 20. travnja u parlamentu u Canberri. Australska glumica, nagrađena Oscarom, bit će jedna od desetero istaknutih australskih ličnosti u vodstvu Odbora koji će obuhvatiti tisuću stručnjaka s raznih područja.

Blanchett, koja je ujedno suravnateljica kazališne družine iz Sydneya, sudjelovat će u radu Odbora za područje filma i kazališta u Australiji. Iako svoje treće dijete treba roditi dva tjedna prije skupa, Blanchett je uvjerila premijera da će nazočiti summitu. Očito ovim postupkom Cate misli i na svoje još nerođeno dijete i njegovu budućnost. Samo za širu informaciju, Cate Blanchett osvojila je Oscara za najbolju sporednu žensku ulogu 2005. godine za svoju interpretaciju Katharine Hepburn u filmu "Avijatičar".

Eto Australija ima puno razloga da poleti u visine nebeske, a Hrvatska? Pogledajmo kako naših stotinu lica traže ideju za Hrvatsku. Jedan od prozvanih zaista Hrvatsku doživljava kao Titanic i kaže: "Svaki Hrvat mora naučiti plivati". Drugi bi za bolje hrvatsko-srpske odnose gradio hidrocentrale i nuklearke na Drini. Mnogi onako ovlaš spominju obrazovanje, znanje, školovanje…ili "Naučiti ispravno govoriti hrvatski jezik…".

Nasuprot tomu, jedna uglednica iz kulturnjačke branše poručuje: "Zaostalost može biti naša prednost". Jedna Tv voditeljica vidi riješenje ovako: "Muškarci s metlom i pregačom". Jedan bivši ministar misli da: "Moramo razlikovati istinu od laži", a "poštenje, etičnost i pravna država" su mnogima originalna ideja.
"Lošu umjetnost treba kazniti" zagovara jedan filmski redatelj, "više kulture, manje sporta" želi povjesničarka umjetnosti i književnica, netko je čak uskliknuo: "Hrvatska kao umjetničko djelo", i tako to.

Naravno, spominju se opće teme koje možete čuti i u tramvaju ako se njime još vozite, a to su revizija vlasništva, internet, više ljubavi i seksa, sreća… Jedan kulturtreger ozbiljno tvrdi: "More i sunce nisu dovoljni". Zeleni bi "solarni kolektor na svaki krov", vegetarijanac bi da svi budemo kao on, i tako svaka osoba iznosi manje-više svoj osobni problem, želju ili nakanu. Posebnim se čini i prijedlog da je spas u "poboljšanju noćnog života". Svašta.

Najbolja ilustracija za ovu tvrdnju je prijedlog vrlo poznatog metereologa: "Detaljne vremenske prognoze za sušenje rublja". Možda je on mislio na one sretnike koji će isplivati nakon zamišljene havarije Titanica (čitaj Hrvatske), pa da bar mogu skinuti mokru odjeću i osušiti je.

Jedan vizionar vraća pitanje na početak ili u banalnu političko-demokratsku proceduru i kaže: "Sami birači moraju odrediti što su nacionalni interesi". Ne kažem da su vjerojatno i sami izabranici bili iznenađeni činjenicom da njih netko nešto pita, kao i činjenicu da je naš nacionalni tjednik shvatio ovaj anketni upitnik kao svoju komercijalno-poduzetničku inicijativu (kako prodati više novina), pa se poslužio onom "digla žaba nogu kad je vidjela da je vidjela da Sarkozy…" ili što može Francuska i daleka Australija, možemo i mi.

100, 300 ili tisuću ideja, broj ionako nije važan, ako bilo koja od njih može biti djelotvorna. Iako nismo zemlja smiješka, postavljeno pitanje a još više odgovori u ovoj anketi mogu dobro nasmijati i najozbiljnije među nama. A tko bi trebao uozbiljiti stvar - dok neki kažu "zna se", drugi misle da i nije tako.