Inat

Što je to inat? To prije svih znaju oni koji ga prakticiraju, kao i oni nad kojima se on vrši. Reći ćete da je to zastario pojam i da za njega danas ima i bojih riječi. Znam da vam odmah na pamet pada "mobbing", pa domaća riječ "zviždači", koji su opet drugi kraj istog štapa. No, ja ću se vratiti izvorniku kojeg Dalmatinci zovu još i dišpet. To je ono: "E nećeš ti meni...- E hoću!!! Baš sad hoću i gotovo".

No, to se uvijek i ne izgovori, već se nosi u sebi cijeli život, upotrijebi ili ne - zavisi od prilika i neprilka. Napisane su o tome tisuće stranica: drame, romani, pa i pjesme.

Evo jedne lagane sa pravim naslovom: Za dišpet

Bija san bubnjar, kažu svi
Jedan od najboljih
Al' teško su me vidili, pa san sta, isprid svih
Tija san malo svirat' bas, a ‘ko bi ga nosija,
Pa onda pustija san glas, bubnjar se oprostija...
Za dišpet nisan presta, u zvizdu san izresta,
Bez mene nema fešte, zabavljan i furešte
U tome ja sam najbolji...
Dvorana, disco klubova...
Stotine proša san...
Još supernova da mi je,
di bi mi bija kraj...

Autor: Jasmin Stavros


Postoji čak i građevina koja je nastala iz inata i koju je pod tim imenom i danas poznata. "Inat kuća je objekat u Sarajevu nedaleko od Baščaršije koji je prvobitno izgrađen na mjestu gdje je trebala biti izgrađena Gradska vijećnica a trenutno stoji na drugoj strani rijeke Miljacke. U cilju izgradnje objekta Gradske vijećnice na Mustaj-pašinom mejdanu 1892.-1894. godine bilo je neophodno srušiti dva hana i jednu privatnu kuću. Hanovi su srušeni, dok je vlasnik kuće stari Benderija zahtijevao da mu se kao naknada isplati kesa dukata, a uz to da kuća bude prebačena, ćerpić po ćerpić, na drugu obalu Miljacke, nasuprot Vijećnice.

Tako je i urađeno, a zbog inata vlasnika kuća je prozvana Inat kućom. Danas inat kuća se koristi kao restoran sa tradicionalnom bosanskom kuhinjom. Iako Inat kuća slijedi osnovne tokove i prepoznatljive detalje bosanske arhitekture osmanlijskog perioda čitav niz neobičnih detalja čini ovu kuće veoma jedinstvenom i interesantnom gradnjom.

Naime, u samom interijeru kuće uočljiva je jasna podjela vertikalnih i horizontalnih površina kao što je odlučno odvajanje podne strukture od zidova gdje se pojavljujuju interesantni vertikalni prostorni detalji kao što su prozori na nivou podne površine i sl. Također, vertikalni prostor je razdvojen međuspratovima dok unutrašnje otvoreno stepenište izražava vertikalnost interijera.

Prosto rečeno, čitava unutrašnja konstrukcija je kompleksna igra vertikalnih i horizontalnih prostora, ispreklopljenih i prepletenih a često u kontradikciji i bez puno reda, a sa jasnim detaljima koji se slažu sa tradicionalnim metodama bosanske arhitekture kao što su intimni udobni prostori sa pogledima otvorenim prema čaršiji. Sam dizajn je veoma uspješan, a izražava karakter arhitekte, vlasnika i graditelja, kao i historiju evolucije samog objekta."

(Preuzeto s Wikipedije)

Hrvatske telekomunikacije su iz inata mijenjale svoje ime u Hrvatski telekom sredinom devedesetih. Novo ime Hrvatski telekom je ubrzo privatiziran i preimenovan u HT. E da, to nije sve, u naletu tranzicije izgubilo se i slovo "H", s dionicama naravno!

Sada imamo a nemamo samo jedno slovo "T" uz kojeg dodajemo kraticu "com". Taj internacionalni T-com, pravim imenom Deutsche Telecom, koka je koja nosi zlatna jaja. Taj  "T" ili tuđa koka nosi novim vlasnicima zlatna jaja. Kako se to dogodilo: prva tranzicija, nismo znali, i slične isprike. Dobro!

Pliva je svojim Sumamedom žarila i palila na londonskoj burzi. Tada se govorilo da imamo znanja, ili znali smo! Ali ubrzo smo pustili i Sumamed, a potom i Plivu: država je prodala svoj većinski paket. Pitali smo se kako ćemo sada PLIVA-T. Možda kao u onom vicu: "Mujo pliva, a obale nema…".

Gdje smo sada doplivali, ne zna se. Predsjednik države na otvaranju Jesenskog ZV kao usput reče: "Ne prodaje se koka koja nese zlatna jaja". Dodavši na kraju: "Ja sam star čovjek…"

O čemu se radi, pitate se.

Pa, u pitanju su samo tri slova koja zatičemo u raznim zanimljivim riječima. Evo, navest ću samo dvije: baštINA i trgovINA. Vjerujte mi, nisam ih sam skrojio, oni se koriste u sloganima ovog branda već godinama.

Prva riječ (baštINA) je duboko urasla u nas, i zbog pradjedova i unuka je moramo čuvati kao kap vode na dlanu.

Druga (trgovINA) je varljiva i s njom se treba oprezno rukovati, jer stvar ide iz ruke u ruku. Tri slova I, N i A su veliki energetski resurs (nafta, plin, voda).

Poslušat ću poruku predsjednika države o koki koja nosi zlatna jaja i pridodati joj onu koja zlatna jaja nosi Deutsche Telecomu - tri slova dobivaju i četvrto: sada imamo I, N, A, i T, a možda bi ga mogli pisati kao spoj dva logotipa INA-T ili, jednostavnije, da narod razumije riječ koja mu je posebno pri srcu: INAT.

Hrvatski sabor je upravo krenuo sa radom i iz inata ovu temu nije stavio na dnevni red. Doduše, potpredsjednik vlade je odgovorno ustvrdio da ćemo imati pravo prvokupa naša tri slova koja se skrivaju u riječima baštINA i trgovINA ako troslovni MOL iz susjedne i prijateljske europske članice Republike Mađarske i njihova Vlada odluče jednom to prodati. Samo da spomenem naše lijepe povijesne odnose: kraljevi Bela, Ladislav, Stjepan su bili zajednički vladari.

Čemu panika, nije sve izgubljeno!

Možda kad oni to budu, ako ikada budu prodavali INU, mi iz inata nećemo iskoristiti bogom dano pravo prvokupa i izigramo gospodina Polančeca koji se uzalud trudio postići tako dobar deal. Imamo mi razloga za inat ili dišpet svaki dan…

Vjerojatno iz inata, a ne pravog razloga, javno prosvjeduje i predsjednik Hrvatskog Sabora, jer  njegovi sabornici ne žele platiti parking za svoju mobilnu ergelu po tržišnoj cijeni. Traže povoljnosti i popust iz inata. INAT je vrag, a s njim imati posla nije dobro.
Koji me vrag tjerao da napišem baš ovakav tekst…otkrit ću vam: INAT!

Pročitajte i ostale tekstove Borisa Ljubičića na Poduzetnoj:

Odluka 

Predsjednik

Konji lipicaneri

100, 300, tisuću ili ...

Prosječna ocjena korisnika