Neotkriveni Srnec

Gdje: Muzej grada Varaždina
Kada: 31. svibanj

Fascinantan umjetnički opus slikara, dizajnera i filmaša, pripadnika slavne grupe Exat i sudionika međunarodnog projekta Nove tendencije, Aleksandra Srneca, prvi put će biti objedinjen na retrospektivnoj izložbi koja se otvara 31. svibnja u Varaždinu.

To je opus koji je na diskretan način obilježio drugu polovicu 20. stoljeća u hrvatskoj umjetnosti, a projekt se priprema u organizaciji Kolekcije Marinko Sudac i Grada Varaždina te u suorganizaciji zagrebačkog Muzeja suvremene umjetnosti, Muzeja grada Varaždina i Galerijskog centra Varaždin. Retrospektivna izložba pod nazivom "Prisutna odsutnost" obuhvaća 500 eksponata, slika, grafika, luminokinetičkih objekata, intervencija u prostoru, fotografija i eksperimentalnih filmova.

Vrhunac toga projekta, ostvarenog zahvaljujući entuzijazmu kolekcionara Marinka Sudca, Grada Varaždina i trojci stručnjaka -povjesničaru umjetnosti Jerku Denegriju, povjesničaru filma Hrvoju Turkoviću i teoretičaru dizajna Feđi Kalebiću, bit će desetak luminoplastika. Jedinstvene su to skulpture -igračke po kojima je Srnec bio najpoznatiji 60-ih godina prošlog stoljeća.

Sadržaj izložbe iznenadit će ne samo širu publiku, nego i dobre poznavatelje Srnecova djela. Posebno otkriće čini se da će biti dizajnerski i filmski segmenti njegova opusa koji su dosad bili neistraženi i nepoznati. Osim toga, izložba bi trebala promijeniti dosadašnju percepciju nekih važnih dionica suvremene umjetničke prakse.

Srnec se inače bavio i filmskim scenografijama, opremao je izložbe i ambijente, uređivao hotele, no, iako ih nije smatrao umjetnički vrijednima (doživljavao je dizajn kao nužno zlo) i tim je poslovima davao dostojanstvo. No, ipak na mnoge radove s područja grafičkog dizajna nije stavljao svoj potpis, pa ni nije uvršten u preglede povijesti dizajna u nas.
Naše čitateljice možda će tako iznenaditi činjenica da je upravo Aleksandar Srnec oblikovao izgled naslovnice poznatog časopisa "Svijet".
Također na filmskom je planu Srnec opet nepravedno zaboravljen, iako je njegov doprinos bitan. Sudjelovao je on i u kreacijama zagrebačke škole crtanog filma i  jedini je hrvatski eksperimentalni filmaš koji je sustavno njegovao apstraktni film. Te sve nenamjerne nepravde namjerava rasvijetliti ova varaždinska izložba.

Prosječna ocjena korisnika