Poslastica za operne sladokusce: "Mirjana" Josipa Mandića

Da u svijetu opere može biti pravih detektivskih priča, svjedoči muzikolog Davor Merkaš koji je opsesivno fasciniran hrvatskom glazbom, proveo punih pet godina prekapajući po podrumima i tavanima Praga i Beča, u potrazi za nestalim djelima u Hrvatskoj  malo poznatog skladatelja Josipa Mandića.

Dugotrajna potraga se isplatila, a kao plod tog otkrića zagrebačka će publika 18. ovoga mjeseca imati priliku prvi put vidjeti i čuti Mandićevu operu „Mirjana“,  te se uvjeriti o kakvom se to kompozitoru radi.

Foto: hnk.hr

Naime, Josip Mandić (Trst, 1883. – Prag, 1959.) proveo je velik dio svojeg života u inozemstvu, ponajviše u Pragu, rođen je u bogatoj obitelji intelektualca, a kraj života proveo je u zatvoru, jer su ga praški komunisti optužili da je špijun. Na to posumnjali su zbog Mandićeva obrazovanja (govorio je četiri jezika), kontakata u inozemstvu i bogatstva.
Njegove orkestralne kompozicije izvodili su tridesetih godina prošlog stoljeća svjetski poznati dirigenti kao što su Fritz Busch, Vaclav Talich i Georg Szell u Pragu, Dresdenu i Glasgowu, a mnogi ugledni kritičari, primjerice u New York Timesu, isticali su njegov neprijeporan talent. Mandićeva je Prva simfonija prigodom izvedbe u Zagrebu 1931. godine okarakterizirana kao "prva moderna simfonija velikih dimenzija jednog našeg autora."

Prvu operu („Petar Svačić“) napisao je kao osamnaestogodišnjak. U to doba Khuen Hedervary bio je zatvorio zagrebačku operu, pa je ona izvedena u Ljubljani i dočekana ovacijama. Bio je po struci pravnik, no prava strast bila mu je glazba.

Opera "Mirjana" praizvedena je 1937. godine i sasvim je nepoznata hrvatskoj glazbenoj javnosti. Izvodila se u Olmoucu (Češka) na češkom jeziku, a o velikom uspjehu koji je polučila govori činjenica da je bila emitirana u direktnom radijskom prijenosu, što je za to vrijeme bila prava senzacija. Prijevod za njemačku izvedbu napravio je slavni Max Brod, a za hrvatsku Josip Binički. Do tih izvedbi nije nažalost nikada došlo najvjerojatnije zbog ratnih previranja i opće nestabilnosti u tadašnjoj Europi.

Za tu operu redatelj Petar Selem kaže da je posve atipična i izvanserijska za ono vrijeme kada je nastala i da ju je bilo iznimno teško raditi.

Kako je dakle cjelokupnoj umjetničkoj ekipi pošlo za rukom uprizoriti takvo djelo, vidjet ćemo uskoro.

Foto: lisinski.hr

Dirigent Nikša Bareza
Redatelj Petar Selem
Scenograf Marin Gozze
Kostimografkinja: Danica Dedijer–Marčić
Scenski pokret i asistentica redatelja Snježana Abramović Milković
Oblikovatelj svjetla Zoran Mihanović
Asistent dirigenta Josip Šego
Asistentica kostimografkinje Tatjana Meštrović
Zborovođa Ivan Josip Skender
Dječji zbor Zvjezdice uvježbao Zdravko Šljivac

ULOGE:

Mirjana,     Mira Adela Golac-Rilović, Miljenka Grđan, Mira Vlahović
Majka        Martina Gojčeta-Silić, Diana Hilje
Ljerka        Ivana Kladarin, Klasja Modrušan
Petar Njegovan Davor Lešić, Nikša Radovanović
Grobar       Antonio Brajković, Saša Ivaci
Prosjak      Ozren Bilušić, Klemen Šiberl
Barjaktar   Marko Mimica, Robert Palić
Mihael       Tomislav Bekić, Davor Radić
Sova         Mario Bokun, Tvrtko Stipić
Bibliofil      Željko Grofelnik, Ljubomir Puškarić
Prvi udvarač Domagoj Dorotić, Mario Bokun
Drugi udvarač Marko Cvetko
Treći udvarač Damir Klačar
Ribar         Igor Hapač, Alen Ruško

Prosječna ocjena korisnika