| Autor: Zrinski Pelajić ,
Objavljeno: 07-02-2008 19:17
|
Pregledano : 2784  |
Favoriti : Ništa |
Ulagači u nekretninske fondove često uspoređuju trenutačnu cijenu dionice s neto imovinskom vrijednošću. Neto imovinska vrijednost je tržišna vrijednost neto imovine tvrtke po dionici. Ponekad je cijena dionice nekretninskog fonda veća, a ponekad i manja od neto imovinske vrijednosti po dionici. Stoga je potrebno da ulagači u nekretninske fondove dobro razumiju fundamentalne čimbenike koji utječu na vrijednost imovine fonda.
Jedan od kritičnih čimbenika predstavlja balansiranje između ponude
novih nekretnina i potražnje za njima. Kada građevinska industrija
"donosi" na tržište nove nekretnine brže nego ih ono može apsorbirati,
stopa nepopunjenosti prostora raste, što može izazvati pad najamnina te
cijene nekretnina na tržištu, a što konačno djeluje na pad neto
imovinske vrijednosti nekretninskog fonda.
Za vrijeme gospodarske
konjunkture zaposlenost, investicije i povećana potrošnja kućanstava
izazivaju dodatnu potražnju za uredskim prostorom, stanovima,
industrijskim halama i trgovačkim centrima. Porast broja stanovnika
također povećava potražnju za stanovima.
No, potrebno je znati da gospodarstvo najčešće nema jednaku snagu u
različitim zemljopisnim regijama te se može dogoditi da gospodarski
rast ne izazove potražnju za svim vrstama nekretnina istovremeno. Stoga
ulagači trebaju vrednovati lokacije nekretnina različitih tvrtki sa
relativnom jačinom ili slabošću tržišta nekretnina na tim lokacijama.
Informacije o nekretninama tvrtki dostupne su na njihovim internet
stranicama, dok su informacije o lokalnim i regionalnim tržištima
nekretnina dostupne u financijskom tisku.
Kako je tekla promjena financiranja nekretnina u vlasništvu nekretninskih fondova u proteklom periodu?
Povijesno gledajući, gradnja komercijalnih nekretnina koje ostvaruju
fiksni prinos često se financirala visokom zaduženošću. Same nekretnine
uzimane su kao kolateral (pod hipoteku) pri davanju hipotekarnih
kredita, a prihodi od iznajmljivanja nekretnina služili su za otplatu
glavnice i kamate na odobrene kredite. Na tržištu nekretnina počeli su
se pojavljivati ulagači u nekretnine te poduzetnici koji su često
prihvaćali ogromne rizike da bi ostvarili poslovni uspjeh.
Stoga nije bilo neobično da je pojedina nekretnina imala hipoteku koja
je predstavljala više od 90% njene procijenjene tržišne vrijednosti ili
troška izgradnje. U pojedinim slučajevima odnos između kredita i
procijenjene tržišne vrijednosti nekretnine bio je i veći, sve dok
ozbiljna recesija na tržištu nekretnina u ranim 90-tim godinama nije
natjerala kreditore, građevinare i vlasnike nekretnina da razmotre
prikladnije i prihvatljivije razine učešća duga u financiranju
nekretnina.
Danas je financiranje nekretnina u vlasništvu nekretninskih fondova
postavljeno na puno konzervativnijoj osnovi, tj. fondovi u najvećem
broju slučajeva financiraju svoje projekte podjednakim odnosom duga i
vlastitog kapitala, što značajno smanjuje izloženost kamatnom riziku i
stvara puno zdravije okružje za poslovanje.
Kako se vrednuju dionice nekretninskih fondova?
Kao što je to slučaj kod svih tvrtki čijim se dionicama javno trguje,
tako se i cijena dionica nekretninskih fondova svakodnevno određuje na
tržištu, što ulagačima daje priliku da dnevno vrednuju svoje portfelje.
Ipak, da bi procijenili investicijsku vrijednost dionice fonda, u
analizu je potrebno uključiti jedan ili više sljedećih kriterija:
- Kvaliteta Uprave i korporativna struktura
- Predviđeni ukupni prinos na dionicu, procijenjen putem očekivane promjene cijene dionice te očekivanog dividendnog prinosa
- Usporedba
tekućeg dividendnog prinosa s drugim ulaganjima orijentiranim na
prinose (obveznice, dionice komunalnih poduzeća, te ostala dohodovna
ulaganja)
- Odnos isplate dividende kao postotak od fondova od poslovanja
- Predviđeni rast zarade po dionici
- Vrijednost nekretnina i/ili hipoteka i drugih oblika imovine
Koji čimbenici doprinose rastu zarade po dionici nekretninskog fonda?
Rast zarada obično proizlazi iz nekoliko izvora uključujući veće
prihode, niže troškove te nove poslovne prilike. Najčešći izvori rasta
prihoda su više stope popunjenosti nekretnina koje se iznajmljuju te
više cijene najamnina. Tako dugo dok potražnja za novim nekretninama
slijedi ponudu nekretnina, tržišne najamnine imaju trend porasta u
rastućoj fazi gospodarstva.
Niske stope popunjenosti nekretnina mogu se povećati na način da se već
postojeće nekretnine moderniziraju, da se ponude nove vrste usluga te
da se nekretnine ponude novim najmoprimcima. Akvizicije nekretnina i
novi razvojni programi često stvaraju mogućnosti rasta zarada, pod
uvjetom da prinosi od tih investicija premašuju troškove njihova
financiranja. Kao i druge javne tvrtke tako i nekretninski fondovi
kojima se javno trguje povećavaju zaradu povećanjem efikasnosti i
iskorištavanjem novih poslovnih prilika.
Tko sve može ulagati u nekretninske fondove?
Na desetke tisuća individualnih ulagača, američkih i stranih, ulažu u
dionice nekretninskih fondova. Tipični ulagači su i mirovinski fondovi,
investicijski fondovi, osiguravateljska društva, fondacije, banke i
drugi institucionalni ulagači. Sve njih privlače visoke razine tekućih
prinosa koje nekretninski fondovi ostvaruju te mogućnosti umjerenog,
ali stabilnog dugoročnog rasta cijena dionica. Dodatni razlog ulaganja
u nekretnine je diversifikacija ulagačkih portfelja ulaganjem u
nekretninske fondove pored ulaganja u dionice i obveznice.
Stoga možemo s punim pravom ustvrditi da širok raspon ulagača, koji
varira od ogromnih mirovinskih fondova koji teže diversifikaciji
portfelja, do umirovljenih učitelja koji teže ulaganjima visoke
kvalitete koja donose dohodak, koriste ulaganja u nekretninske fondove
radi postizanja svojih ulagačkih ciljeva. Dionice nekretninskih fondova
dostupne su na otvorenom tržištu i najčešće ne postoji ograničenje
minimalnog iznosa kupnje. Mnogi ulagači se odlučuju na ulaganje u
investicijske fondove koji ulažu u nekretninske fondove.
|